Suljo Keranović, rodom i porijeklom iz Cazina nam donosi svoju priču. Nakon završene srednje škole, upisuje Fakultet političkih nauka u Sarajevu, gdje uspješno završava prvi ciklus studija na smjeru Socijalni rad. Svoje školovanje je nastavio, te je sada na završnoj godini master studija.
Pored školskih diploma, Suljo je dobitnik raznih priznanja kao što su: Priznanje za najperspektivnijeg sportistu iz kategorije osoba s invaliditetom, jedan je od autora Brošure o pravima studenata s invaliditetom pod nazivom “Imaš pravo da znaš!”, kao i mnogih drugih.
„Voziti biciklo sam naučio još kao mali. Sjećam se da sam tada mnogo puta pao sa bicikla a kasnije je to bilo lakše. Biciklistički maraton Cazin – Bihać – Srebrenica pod sloganom “Da se ne zaboravi i ne ponovi” vozim od 2013. godine. Do sada sam odvozio sedam maratona po 500 km. Imam u planu i ove godine da učestujem”, govori Suljo.
Početkom 2013. godine na Izboru za najboljeg sportistu na Unsko-sanskom kantonu, Suljo je dobitnik priznanja za najperspektivnijeg sportisu iz kategorija osoba s invaliditetom. Sestra mu je poklonila biciklo, koje će Suljo koristiti za sedam uspješno odvoženih maratona.
Pored vožnje maratona, Suljo je aktivno trenirao i taekwondo dvije godine. Brošura o pravima studenata s invaliditetom pod nazivom “Imaš parvo da znaš!” nastala je u sklopu projekta “Dijalog za budućnost”, koji su implementirali UNDP, UNICEF I UNESCO u partnerstvu s Predsjedništvom Bosne I Hercegovine. Suljo Keranović je jedan od autora prve brošure o pravima studenata s invaliditetom na Univerzitetu u Sarajevu.
“Ideja o brošuri javila se nakon formiranja Ureda za podršku studentima pri Univerzitetu u Sarajevu, koji je svoje polje rada usmjerio I ka studentima s invaliditetom. Razgovarali smo šta je sve potrebno kako bi se omogućilo nesmetano studiranje. Pored asistivne tehnologije I univerzitetske literature na brajovom psimu, došlo se na ideju da se napravi priručnik u kojem će student s invaliditetom imati sva prava na jednom mjestu”, dodaje Keranović.
Smatra da personalna asistencija, kao I zakon o personalnoj asistenciji za mnoge osobe s invaliditetom u Bosni I Hercegovini bi značilo život van četiri zida.
“Ogroman je broj osoba s invaliditetom koji ostanu zarobljeni u svoja četiri zida jer nemaju nekog ko bi ih podigao iz kreveta, obukao, smjestio u kolica. Personalnom asistencijom riješio bi se veći dio problema u našoj državi. Značila bi olakšanje, ne samo za osobe s invalididtetom nego I za njihove parodice” ističe naš sagovornik.
Navodi da je činjenica da postoji ogroman broj osoba s inavliditetom u našoj državi koji ne mogu da funkcionišu bez asistencije. Prepušteni su sami sebi I svojim porodicama, što može stvarati “teret”porodicama. Ovim su ugrožena prava osoba s invaliditetom prema UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom prema kojoj članovi porodice ne smiju biti personalni asistenti osobama s invaliditetom.
Na pitanje o mišljenju o uslovima za život osoba s invaliditetom u Bosni I Hercegovini, Suljo navodi da uvijek može bolje. Podjelu na “jednaki I jednakiji” osuđuje, gdje određena kategorija uživa bolja prava od druge kategorije.
“Istina je da su uslovi za život osoba s invaliditetom loši, posebice u ruralnim dijelovima, kao I praksa provedbe ljudskih prava za osobe s invaliditetom. Paradoks tome je I činjenica da pored kršenja prava istih imamo u zakonima podjele između osoba s invaliditetom, što također predstavlja kršenje UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom”, izjavio je naš sagovornik.
“Da bi u Bosni I Hercegovini osobe s invaliditetom bile jednake I nediskriminirane, država treba korigovati postojeće zakone, izjednačiti sva prava za osobe s invaliditetom bez obzira na uzrok I okolnosti nastanka invaliditeta. Ovo je ujedno I prvi korak ka stvaranju jednakih prava I mogućnosti na relaciji osobe s invaliditetom – osobe bez invaliditeta”, zaključuje Suljo Keranović.
Suljo danas živi i volontira u Njemačkoj, aktivno uči Njemački jezik. Boravak u Njemačkoj koristi kako bi uvidio koje su to prednosti i razlike života osoba s invaliditetom u Njemačkoj, te na koji način bi se u našoj državi mogli poboljšati uslovi. U slobodno vrijeme slika I čita knjige.
(Autor: Segmedina Keško)
„Ova priča je dio projekta neVIDLJIVI koji provodi SUMERO u partnerstvu sa produkcijsom kućom SOURCE, a koji se realizuje uz podršku USAID-a u okviru IMEP programa koji podržava nezavisnost medija i slobodu izražavanja u BiH.”
