Naslovnica Blog

Sastanak stručnjaka iz oblasti inkluzije osoba sa invaliditetom na temu ”Učešće OSI u politici i izborima u BiH”

Predstavnici Saveza Sumero su na poziv OSCE BiH prisustvovali sastanku stručnjaka iz oblasti inkluzije osoba sa invaliditetom na temu: “Učešće osoba sa invaliditetom u politici i izborima u BiH”.

Učesnicima su prezentirane dobre prakse u pogledu političkog učešća OSI u regiji i svijetu, te rad Koalicije „Podlupom“ u BiH. Okosnica sastanka je bila izrada Akcionog plana o učešću OSI u politici i izborima u BiH.
Vjerujemo da će doći do značajnijih pomaka u osiguravanju političkog učešća kao i mogućnosti za glasanje osoba sa invaliditetom čime se ostvaruju njihova zagarantirana ljudstva prava.

Ovaj sastanak je osigurao da se naprave značajni koraci kroz konkretne kratkoročne i dugoročne aktivnosti usmjerene ka povećanju pristupačnosti i političkog učešća OSI u BiH, te uz konsultacije sa akterima, rad uspostavljenih radnih grupa napravi realna indentifikacija prepreka i problema koji se trebaju prevazići zajedničkim radom u narednom periodu.

Potpisan Sporazum za jačanje sistema socijalne zaštite na području općine Jajce: Sumero podržao uspostavu saradnje lokalnih vlasti općine sa nevladinim organizacijama

Organizacija Sumero je uzela aktivno učešće u uspostavi saradnje općine Jajce sa više organizacija, a s ciljem jačanja sistema socijalne zaštite na lokalnom nivou uvođenjem modela integrisanog vođenja slučaja. Svečanim potpisivanjem Protokola o saradnji, Općina Jajce i potpisnice su pokrenule veoma značajan proces za osiguravanje blagovremenog i efikasnog pružanja usluga i ostvarivanje prava korisnika kroz multisektorski pristup u radu, uz poštovanje principa zakonitosti, transparentnosti, partnerstva, jednakopravnosti i ravnopravnosti spolova, odgovornosti, efikasnosti, ekonomičnosti i profesionalne stručnosti.

Kroz integrisano vođenje slučaja na području općine Jajce podržat će se oni koji su već dio sistema socijalne zaštite, ili su potencijalni korisnici, a unutar te grupe fokus će se staviti na rad sa najranjivijim grupama među kojima su i osobe sa invaliditetom.

Ovim Protokolom uspostavlja se i saradnja između lokalnih institucija na području općine Jajce u oblasti integrisanog vođenja slučaja (pristup koji se zasniva na procjeni stvarnih potreba i promoviše efikasan timski rad, individualno za svakog korisnika) s ciljem radne aktivacije i integracije na tržište rada definisanih prioritetnih ranjivih grupa korisnika socijalne zaštite i smanjenja njihove zavisnosti od socijalnih davanja.
Prema Protokolu će, pored općinskih službi i lokalnih institucija djelovati i Radna grupa za socijalno preduzetništvo i integrirano upravljanje predmetima/vođenje slučaja.

‘’Veoma smo ohrabreni sa pozitivnim procesima koji su polako pokreću u lokalnim zajednicama. Općina Jajce je pokazala spremnost da i zvanično, kroz potpisivanje Protokola i jasnih aktivnosti, nadležnosti svojih službi i ostalih institucija, te uz podršku nevladinih organizacija, osigura bolju i efikasniju podršku sistemu socijalne zaštite u njegovom unapređenju prema stvarnim potrebama korisnika. Sumero će dati aktivni doprinos realizaciji Sporazuma’’- naglasio je Haris Haverić, direktor Sumera.

Unapređenje sistema socijalne zaštite na lokalnom nivou uvođenjem modela integrisanog vođenja slučaja je kroz donatorska sredstva podržao Unicef BiH, Centar za socijalni rad Jajce, Općina Jajce, Sumero i lokalne organizacije.

Raiffeisen banka je i u 2022. godini kroz donaciju novčanih sredstava pružila podršku za rad i aktivnosti Saveza Sumero

Ove godine, zahvaljujući izdvajanju sredstva u dobrotvorne svrhe za svaku transakciju obavljenu Mastercard Shopping karticom s oznakom MC World, Savez Sumero i još dva udruženja – Srce za djecu koja boluju od raka i SOS Dječija sela BiH, su dobila vrijednu donaciju. Iznos od 37.893 KM je podijeljen na tri jednaka dijela i doniran udruženjima.

”Raiffeisen banka i ove godine podržava naše aktivnosti koje su usmjerene ka podizanju kvaliteta života osoba sa invaliditetom i podršku za samostalan život u lokalnim zajednicama. Nadamo se nastavku našeg dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje i u budućnosti. Raiffeisen banka je svijetli primjer kada je riječ o društveno odgovornom poslovanju i podršci značajnim projektima i programima, posebno kada je riječ o osobama sa invaliditetom” – naglasio je Haris Haverić, direktor Saveza Sumero.

Saradnja CEI Nahla i Saveza Sumero: Zajedno uvijek možemo više!

Prethodnih nekoliko mjeseci, u saradnji sa CEI Nahla smo uspješno realizirali kurseve šivanja i osnova rada na računaru, te učešće u fitness programima.

Sedam korisnica servisa podrške Sumero su kroz ove aktivnosti stekle nova znanja i vještine potrebne za samostalan život u lokalnoj zajednici.

Edukacije su intenzivno organizirane od mjeseca marta ove godine, a cjelokupni kolektiv CEI Nahla je pružio podršku tokom procesa učenja i druženja. Nadamo se nastavku ove saradnje i uključenja ostalih korisnica usluga SUMERO servisa podrške za samostalan život.

Podrška Austrije procesu deinstitucionalizacije u Bosni i Hercegovini kroz razmjenu znanja i iskustva

Protekle sedmice imali smo priliku učiti iz iskustva i prakse Republike Austrije. Zahvaljujući Uredu atašea za zdravlje i socijalna pitanja Ministarstva za zdravlje, socijalna pitanja, njegu i zaštitu potrošača Republike Austrije pri Ambasadi Austrije u Sarajevu, pružena je konkretna podrška procesu deinstitucionalizacije u Bosni i Hercegovini kroz razmjenu znanja i iskustva iz Austrije uz dodatni osvrt na EU smjernice o deinstitucionalizaciji, osnaživanju i povećanju mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina.

Sumero je sa partnerskom organizacijom ProReha ugostio delegacije vladinih i civilnih institucija iz Austrije koje su nosioci odgovornosti socijalne zaštite te društvenog i radnog uključivanja osoba s invaliditetom. Kroz seminar, ali i formalne i neformalne sastanke, posjete i obilaske institucija i organizacija u Bosni i Hercegovini, delegacije Ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, brigu i zaštitu potrošača Austrije, Socijalnog Fonda Grada Beča, BBRZ – najveće nevladine organizacije za profesionalnu edukaciju i rehabilitaciju te Integre – bečke nevladine organizacije za podršku osobama s izazovima mentalnog zdravlja, približili su nam savremene modele socijalne inkluzije, servisa podrške za život u lokalnoj zajednici, profesionalne rehabilitacije i mogućnosti da nezaposlene osobe iz reda marginaliziranih skupina dobiju nove praktične vještine na osnovu potražnje tržišta rada.

Učešće u aktivnostima sa delegacijom iz Austrije uzeli su i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Federalni Ured za EU integracije,Federalni zavod za zapošljavanje, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo, Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo, Caritas BiH te članovi kluba samozastupnika Sumero.
Proces deinstitucionalizacije u konačnici treba omogućiti servise podrške osobama s invaliditetom u lokalnim zajednicama za njihov ostanak, što samostalniji i inkluzivniji život. Sumero se zahvaljuje prijateljima iz Austrije za partnerstvo u pronalaženju rješenja za poboljšanje zaštite i primjene ljudskih prava te učesnicima iz Bosne i Hercegovine koji daju doprinos da inicijative iz oblasti deistitucionalizacije, kvalitete života i ljudskih prava osoba s invaliditetom dobiju sveobuhvatnu podršku.

Općine Tomislavgrad i Breza uključuju se u proces deinstitucionalizacije

Tokom mjeseca juna Savez Sumero je nastavio sa aktivnostima zagovaranja za unapređenje položaja osoba s invaliditetom. Sa centrima za socijalni rad općina Breza i Tomislavgrad potpisani su Sporazumi o saradnji na realizaciji prevencije institucionalizacije i deinstitucionalizacije osoba sa invaliditetom s područja ovih lokalnih zajednica.

Ovim sporazumima o saradnji Centri za socijalni rad, kao nosioci socijalne zaštite na lokalnom nivou, su potvrdili svoje opredjeljenje za poštivanje UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom. Potpisivanje sporazuma je iskazivanje spremnosti da se pristupi prevenciji institucionalizacije, odnosno da se pokrenu aktivnosti ka integraciji osoba sa invaliditetom, a posebno onih sa inetelektualnim i mentalnim teškoćama, u život u lokalnoj zajednici. Ovo podrazumijeva identifikaciju potreba, edukaciju i osnaživanje zaposlenih u Centrima za socijalni rad, te postepenu reintegraciju osoba koje su smještene u institucije u lokalnu zajednicu.

Sastanak u Centru za socijalni rad općine Breza

U narednom periodu je planirano da se još novih oćina priključe procesu kako bi se osiguralo da što veći broj osoba sa intelektualnim teškoćama i drugim oblicima invaliditeta učestvuje u svim aspektima života, ima izbor, mogućnost i poštovanje. Kroz ovaj proces uspostavljaju se i socijane usluge i podrška kroz asistenciju i organizirano stanovanje u stambenim jedinicama do najviše 5 stanara.

Ove aktivnosti se provode u sklopu Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID Inspire.

BANJA LUKA ŽELI RAZVIJATI SERVISE I PODRŠKU ZA ŽIVOT OSOBA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U LOKALNOJ ZAJEDNICI

Šta će biti poslije smrti roditelja, šta moje dijete treba da bi moglo živjeti u lokalnoj zajednici, kakvi servisi su potrebni da osoba s invaliditetom ne mora živjeti u instituciji, može li se podrška organizirati u vlastitoj kući, koje su uloge i odgovornosti vlasti, lokalne zajednice, komšiluka, države….

Ovo su neka od najčešće postavljenih pitanja novih lokalnih zajednica koje se žele pridružiti procesu deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije osoba s invaliditetom.

Tokom aprila i maja, Sumero je intenzivno radio na jačanju kapaciteta nevladinih organizacija, roditelja osoba s invaliditeotm i drugih aktera iz Banja Luke. Veliki interes za prisustvo na ukupno 4 radionice te studijskoj posjeti stambenim zajednicama i drugim sadržajima programa Stanovanje uz podršku u Zenici i Sarajevu pokazatelj su opredjeljenosti Grada Banja Luka da radi na uspostavi i razvoju servisa podrške koji će prevenirati odlazak osoba s invaliditetom u institucije.

Sumero tim iz nekoliko gradova je partnerima i gostima iz Banja Luke predstavio funkcionisanje servisa podrške u praksi, različite nivoe podrške korisnicima, stambene jedinice, radno-okupacione programe, adminstrativni centar, prostore i opremu stručnih radnika, kao i aktivnosti obrazovanja, profesionalnog osposobljavanja i osnaživanja.

Studijska posjeta i radionice za roditelje i asistente su dio aktivnosti kojom partneri i prijatelji iz udruženja Savez MeNeRaLi nastoje ojačati svoju, ali i infrastrukturu svojih članica u Banja Luci. Kroz edukacije i unapređenje sistema identifikacije i analize potreba članova Saveza i njihovih porodica za izradu procedura uvođenja novog modela pružanja usluge u zajednici ” STanovanje uz Podršku – StuP ” će se doprinijeti jačanju organizacionih kapaciteta organizacija civilnog društva u Republici Srpskoj u cilju jačanja socijalne inkluzije.

Projekat ”STanovanje Uz Podršku – pravo izbora”, odobren je od strane UNDP Bosnia and Herzegovina , u okviru Projekta  „Stvaranje povoljnijeg okruženja za civilno društvo“ (EMBRACE), a finansiran od strane Norwegian Embassy in Sarajevo. Projekat sprovodi Savez udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima Republike Srpske (MeNeRaLi) u partnerstvu sa Servis centar “Dajte nam šansu-Zvjezdice” Banja Luka.

Ovakvim aktivnostima doprinosi se osnaživanju roditelja, motivišemo ih da budu nosioci promjena u uspostavljanju servisa podrške koji će njihovoj djeci omogućiti pravo izbora i bolju uključenost u društvo.

Dodatna vrijednost ovih aktivnosti je i upoznavanje sa kulturno-historijskim znamenitostima i ljepotama Sarajeva i Banja Luke. Aktivnosti su organizirane u kulturno-obrazovnim ustanovama i inkluzivnom ambijentu, poput Doma omladine Banja Luka, Biblioteke za slijepa lica Republike Srpske, inkluzivnom kafeu Banja Luka, Sumero centru Vogošća, te stambenim jedinicama Zenica i Sarajevo.

#UNDPEMBRACE #SUMERO #MeNeRaLi #ŽivotuLokalnojZajednici

Osnaživanje kroz nove vještine

    Fenomen je da se zalaganje za prava osoba sa intelektualnim teškoćama uglavnom odvija preko organizacija i staratelja koji ih zastupaju. Članovi porodica ili stručnjaci su veoma često oni koji donose odluke u ime osoba sa intelektualnim teškoćama, što znači da se njihov vlastiti glas ne čuje u javnom ili političkom životu.

    Savez Sumero nastoji podržati osobe sa intelektualnim teškoćama da postanu samozastupnici i da preuzmu aktivnu ulogu u procesu zastupanja. Kroz aktivnosti koje su podržane od strane SlovakAid, mladi samozastupnici su učili kako snimati podcast, upravljati društvenim mrežama te se pripremiti za javni nastup.

    U nastavku pogledajte njihove prve mini podcaste:

    Šukrija Memišević
    Nejra Halilović
    Asistentica Ajka Alispahić
    Asistentica Ferida Sadiković-Ćirić

    Lokalne zajednice u Zeničko-dobojskom kantonu se žele priključiti procesu deinstitucionalizacije

    U Zenici je uz učešće 60 aktera socijalne zaštite iz svih lokalnih zajednica u Zeničko dobojskom kantonu predstavljen „Razvoj i perspektiva procesa deinstitucionalizacije “, te prigodna svečanost povodom Međunarodnog dana socijalnog rada.  Slijedeći primjer Grada Zenice gdje su od 2015. godine do danas razvijeni servisi podrške za preko 50 osoba s intelektualnim teškoćama i drugim oblicima invaliditeta, cilj je da se dobre prakse socijalnih usluga prošire u nove lokalne zajednice. Bez adekvatne podrške porodice i servisa koji će im omogućiti život u zajednici, mnoge osobe s intelektualnim teškoćama su u riziku od institucionalizacije i obično bivaju smješteni u ustanove zatvorenog tipa gdje često ostaju do kraja života.

    Kvalitet života ove populacije i njihovih porodica u zajednici najčešće je jako loš, te su na krajnjim marginama društva. Razlozi za to su višestruki, predrasude, društvena isključenost, nezaposlenost, humanitarni pristup, institucionalizacija itd. Sve ovo dovodi do višestruke diskriminacije, onemogućavanja osnovnih prava poput slobode i prava na izbor i stanja gdje je odlazak u instituciju najčešće jedini put osobe. Najveća bol i briga roditelja je šta će biti s njihovom djecom nakon njihove smrti i da li će postojati druga opcija osim odlaska u instituciju do kraja života. SUMERO već više 10 godina radi na programu  Stanovanje u zajednici uz podršku, putem kojeg, u saradnji sa međunarodnim i domaćim partnerima, provodi proces deinstitucionalizacije i razvoj servisa podrške za život osoba s intelektualnim teškoćama u lokalnoj zajednici.

    Prezentacija je organizirana uz podršku Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE i u saradnji sa Društvom socijalnih radnika ZDK, a u naredne tri godine je planirano uključivanje do deset novih lokalnih zajednica u proces deinstitucionalizacije.

    Deinstitucionalizacija u BiH: Država mora preuzeti odgovornost

    Dvadesetšestogodišnja N.H. iz Sarajeva djetinjstvo je provela u SOS Dječijem selu. Prije četiri godine hospitalizirana je u psihijatrijskoj bolnici nakon čega je trebala biti smještena u Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba “Nahorevo”.

    Od prijateljice koja joj je dolazila u posjetu tokom njenog boravka u bolnici saznala je za Sumero, organizaciju koja osobama s invaliditetom pruža opciju stanovanja u lokalnoj zajednici uz podršku. Ubrzo su je uposlenici Sumera posjetili i ponudili alternativu institucionalnom zbrinjavanju.

    “Naravno rekla sam da jer mi se sve činilo bolje od Nahoreva, i na kraju se ispostavilo da je ovo super organizacija i da daje sve od sebe”, kaže N.H i objašnjava da trenutno živi u lokalnoj zajednici, u kući na tri sprata, zajedno sa devet drugih stanara i stanarki.

    “Momci imaju svoje spratove, mi ženske svoje, ali družimo se, zajedno smo, pijemo kafu, igramo nečega.”

    N.H. je jedna od 150 osoba koje su prošle kroz program deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije koji zagovara i provodi Sumero. Iako su godinama aktivni na ovom polju, direktor organizacije Haris Haverić, vjeruje da je program “zreo” da ga preuzmu resorna ministarstva. Objašnjava da odgovornost mora biti na državi a ne na nevladinim organizacijama koje bi država trebala koristiti za podršku. 

    “Federacija BiH ima usvojenu strategiju, ali nažalost je kao entitet ne implementira, nego to implementira Sumero. Ali Sumero nije državna, javna institucija, koja ima kapacitet i ovlasti da radi u svim gradovima i svim regijama. Mi radimo onoliko koliko imamo partnerstva sa međunarodnim donatorima i koliko ima interesa u lokalnim zajednicama.”

    U program je trenutno uključeno 40 asistenata i asistentica koji pružaju podršku stanarima i stanarkama u 40 stanova i kuća u nekoliko lokalnih zajednica. Najvažniji dio njihovog rada je, kako ističe Haverić, zagovaranje. Kada posjećuju određenu lokalnu zajednicu, potencijalnim partnerima predstavljaju program, objašnjavaju im na koji način može biti realizovan u njihovoj lokalnoj zajednici i kako im Sumero može pružiti podršku u implementaciji.

    U zavisnosti od interesa u lokalnoj zajednici, dosad su sarađivali “i sa vladama, i sa opštinama i sa centrima za socijalni rad”. Oko 70 posto troškova programa financiraju kantonalne i lokalne institucije a ostatak međunarodni donatori i partnerske kompanije.

    Sumerov program, ipak, nije konačan cilj za osobe čiji se odlazak u instituciju prevenirao ili su se vratili iz nje. Poenta je, objašnjava Haverić, da se što prije osnaže, postanu samostalni i napuste Sumero. Dinamika napuštanja programa bila je dobra prije COVID-19 pandemije jer je dolazilo do zapošljavanja, stupanja u bračne odnose i, u konačnici, do potpunog osamostaljivanja, ali zbog pandemije sada ima više nesigurnosti.

    I N.H. se nada da će uspjeti u potpunosti se osamostaliti. U sklopu radno-okupacionog angažmana više od dvije godine radi u Sumerovoj kafeteriji i na taj način se priprema za posao na otvorenom tržištu. Novčanu naknadu koju dobije za angažman trenutno troši na svoje potrebe jer su joj u Sumeru drugi troškovi života pokriveni. Kaže da na internetu prati oglase i da bi voljela naći posao u ugostiteljstvu jer ga trenutno s lakoćom obavlja. Zatim bi razmišljala i o napuštanju programa.

    “Možda bih ostala još neko vrijeme u Sumeru dok ne bih definitivno stala na noge i onda bih lagano išla ka samostalnosti.

    FBiH – Proces isuviše spor

    Još 2014. godine Vlada FBiH usvojila je Strategiju deinstitucionalizacije i transformacije ustanova socijalne zaštite (2014-2020) koja je imala dva dugoročna cilja – smanjene ulaska i povećanje izlaska iz institucija. Na usvajanje Akcionog plana koji je definisao konkretne aktivnosti čekalo se više od tri godine, a do danas nisu poduzeti konkretni koraci kako bi se transformisale ustanove u kojima borave osobe s invaliditetom i omogućio njihov povratak u lokalne zajednice.

    Haverić smatra da je “vrlo malo ili nikako” onoga što je strategijom predviđeno zaista i implementirano.

    “Još uvijek postoje veliki zavodi, još uvijek nisu urađeni programi transformacije tih zavoda, još uvijek nije stimulisana deinstitucionalizacija na pravi način da se finansiraju lokalne zajednice…”

    Iako je strategijom predviđena izrada pojedinačnih planova transformacije, umjesto toga, bar kada je riječ o federalnim ustanovama, pristupilo se izradi novog Zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH koji još uvijek nije usvojen. Iako se za zakon navodi kako “stvara pretpostavke za realizovanje nekoliko ključnih strateških ciljeva” potrebnih za transformaciju, pitanje je koliko će zakon suštinski biti od koristi u tom procesu. Haverić vjeruje da će novi zakon samo doprinijeti novom poretku struktura u ustanovama. 

    “Vrlo malo je tu govora o kvaliteti života, vrlo malo ili nikako o poboljšanju standarda, ili deinstitucionalizaciji, da se možda neki zavod smanji ili zatvori.”

    Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, za Diskriminacija.ba, kažu kako je za realizaciju strategije trebalo izdvojiti oko 50 miliona KM. Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra, objašnjava da se Akcioni plan na kraju sveo na poduzimanje aktivnosti koje ne zahtijevaju značajnija financijska sredstva ili se oslanjaju na donatorska sredstva.

    “Tu treba biti do kraja pošten i otvoren. Ako se misli ozbiljniji iskorak napraviti, to ne ide bez novca. Možemo mi donositi stotine i stotine dokumenata, zakona, međutim, vi ako nemate novac, to je, prema meni, samo ‘ubleha’ i stvara se privid da se nešto radi, ali se ustvari ništa ne događa.” 

    Osim osoba s invaliditetom, strategija se odnosila i na djecu i mlade bez roditeljskog staranja i u ovoj oblasti ostvaren je veći pomak. Jedna od najznačajnijih realizovanih aktivnosti iz strategije, kaže Jurešić, je donošenje Zakona o udomiteljstvu.

    “To je jedan od ključnih zakona koji osigurava jedan drugačiji model zbrinjavanja u drugim obiteljima, prije svega djece, ali, naravno, i odraslih osoba, posebno osoba s invaliditetom kroz institute specijaliziranog udomljavanja.”

    Također, uspostavljeni su ili su započele aktivnosti na uspostavi dnevnih centara u nekoliko lokalnih zajednica kao što su Olovo, Ljubuški, Čitluk, Jajce kako bi se i na taj način pružila podrška porodicama u njihovim lokalnim zajednicama i preveniralo upućivanje u ustanove.

    RS – Strategija na čekanju

    U Republici Srpskoj trenutno je na snazi Strategija unapređenja društvenog položaja lica s invaliditetom (2017-2026). Jedan od ciljeva i ove strategije je deinstitucionalizacija ustanova za smještaj osoba s invaliditetom, ali umjesto konkretnih odgovora na pitanje šta je na ovom planu do sada urađeno, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a dobili smo informaciju o tome šta se sve planira uraditi. 

    Tako je deinstitucionalizacija u RS-u predviđena kroz aktivnosti izmještanja osoba s invaliditetom iz ustanova i transformaciju ustanova socijalne zaštite, te pružanje podrške osobama s invaliditetom. Ove aktivnosti trebale bi provoditi jedinice lokalne samouprave, centri za socijalni rad i centri za zaštitu mentalnog zdravlja, a sredstva se obezbjeđuju iz budžeta lokalnih zajednica i donatorskih sredstava.

    “S tim u vezi, od ovih subjekata se očekuje veća angažovanost na prevenciji smještaja u ustanove i iscrpljivanja svih mogućnosti jedinica lokalne samouprave.”

    Organizacija Sumero pokušala je zagovarati provođenje programa deinstitucionalizacije i na prostoru Republike Srpske, ali u tome nisu imali uspjeha. Haverić objašnjava kako su u jednom trenutku čak imali obezbijeđena donatorska sredstva za kupovinu stana u Banjaluci, ali nije bilo interesa tadašnjeg gradskog rukovodstva za učestvovanjem u programu.

    “Mi smo uradili sve što možemo. Radili smo pilotiranje, edukacije, prezentacije domaćih i međunarodnih partnera, iz BiH i Hrvatske, napravili za njih dokumente – planove kako to treba da izgleda proces. To su oni i objavili, ima čak dokumenata s amblemom Vlade RS, ali ništa konkretno. Nijedna stambena zajednica, nijedna lokalna zajednica nije smogla snage i hrabrosti da kaže u 2022. mi hoćemo pet ili tri stambenih zajednica po dva-tri korisnika da vratimo.”

    Brojke osoba s invaliditetom koje su se iz ustanova vratile u lokalne zajednice i prošle kroz proces deinstitucionalizacije nisu nam dostavili ni iz jednog entitetskog ministarstva. Umjesto toga, dobili smo podatke o broju osoba s invaliditetom koje borave u ustanovama. Tako je u Republici Srpskoj, prema podacima iz 2020. godine, u Domu za lica s invaliditetom Višegrad smješteno 166 korisnika, a u Domu u Prijedoru 185 korisnika. U Federaciji BiH, prema podacima iz 2021. godine, bilo je ukupno 1202 osobe sa mentalnim poteškoćama kojima je oduzeta poslovna sposobnost i koje su smještene u ustanove socijalne zaštite.

    Iskustva iz Hrvatske – Entuzijazam na početku a zatim zastoj

    Proces deinstitucionalizacije u Hrvatskoj je započeo devedesetih godina. Kako bi se utvrdilo koje aktivnosti je potrebno učiniti, izrađen je Plan transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi 2011. -2016. (2018.) i Plan deinstitucionalizacije, transformacije, te prevencije institucionalizacije (2018. – 2020.). U pripremi je i novi plan za razdoblje od 2022. do 2027., objašnjavaju iz hrvatskog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

    “U proteklom se razdoblju, od 25 državnih domova, jedan u potpunosti transformirao u pružatelja usluga u zajednici, odnosno napustio institucijski oblik skrbi te pruža isključivo izvaninstitucijske socijalne usluge.”

    Pojedini domovi su proširili svoje djelovanje i na druge skupine, uspostavili izvaninstitucijske usluge, te su povećali obuhvat korisnika već postojećim uslugama, kažu iz ministarstva. Prema posljednjim raspoloživim podacima, programom organizovanog stanovanja uz podršku obuhvaćeno je 1128 osoba s invaliditetom.

    “Iz statističkih podataka je vidljivo da je u okviru provedbe procesa postignuta promjena u omjeru između institucijskih i izvaninstitucijskih oblika skrbi u korist izvaninstitucijskih oblika skrbi, kod svih korisničkih skupina, osim u odnosu na osobe s teškoćama mentalnog zdravlja. No, iako je broj korisnika izvaninstitucijskih socijalnih usluga značajno porastao, što je povezano s razvojem usluga u zajednici, nije u dovoljnoj mjeri postignuto smanjenje broja ulazaka korisnika u instituciju.” 

    Nakon donošenja prvog Plana transformacije i deinstitucionalozacije, nekoliko godina u Hrvatskoj se proces intenzivno provodio. Pojedine ustanove su se tranformisale u centre usluge u zajednici, značajno su smanjile broj smještajnih kapaciteta, osposobljeni su stanovi i kuće izvan okruženja doma i korisnici su prešli “u jedan drugi način života”, kaže Vesna Mužina, savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj. Ona smatra da nakon 2015. godine dolazi do usporavanja procesa jer nije bilo jasne političke volje.

    “Gotovo do danas imamo prepoznatljivih istih pet, šest ustanova koje su to odlično odradile. Neke ustanove uopće nemaju u centrali, u glavnoj zgradi smještene korisnike, isključivo su svi u lokalnim mjestima.”

    Novi strateški dokumenti koji su doneseni su dobro postavljeni, smatra Mužina, ali ističe da nije moguće predvidjeti kojim tempom će se desiti nove promjene u Hrvatskoj.

    Autorica: Hilma Unkić

    Savez Sumero

    POSLJEDNJE NOVOSTI

    AKTUALNI PROJEKTI I PROGRAMI