Štićenici u lošijim uslovima od zatvorenika

Osobe sa intelektualnim poteškoćama, uz pomoć organizacije Sumero, bore se za bolji život i socijalnu uključenost.

kulic_irfan_main_opt

„Nakon majčine smrti, sa 12 godina postao sam štićenik Zavoda u Zenici. Godinu poslije bivam prebačen u sličnu ustanovu u Sarajevu. Nakon završene osnovne škole odlazim u hraniteljsku porodicu, koja me prihvata samo zbog novca. Postajem agresivan, konzumiram alkohol i travu, pravim probleme i sve to odvedi me u Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić. Boravio sam u skučenoj, zagušljivoj sobi sa još 20 osoba i doživio da mi uposlenici govore kako sam osoba nesposobna za samostalan život“, priča Irfan Kulić.

Kulić danas živi u stambenoj zajednici u Sarajevu, štićenik je ustanove Sumero koja je lider procesa deinstitucionalizacije u BiH.

„Jednog dana upoznao sam ljude koji su mi istinski željeli pomoći, a to su dokazali svojim trudom i zalaganjem kada su me izvadili iz Zavoda i našli mi adekvatan smještaj. Počeo sam se vraćati na pravi put i osjećati se dijelom lokalne zajednice. Mojim napretkom pokazao sam sebi i ljudima koji su mi pružili podršku da mogu i zaslužujem mnogo više“, nastavlja Kulić.

Uključen je u projekat „Život u lokalnoj zajednici“. Uz pomoć asistenata iz Sumera dobio je priliku da živi u stanu i radi u restoranu kao pizza majstor.

„Po prvi put nakon gubitka majke osjećam da imam istinski svoj dom. Danas živim život kakav zaslužujem i svjestan sam svojih mogućnosti. Kao i svi, zaslužujem da budem ravnopravan član lokalne zajednice“, kazao je Kulić.

U BiH osobe poput Kulića, sa intelektualnim poteškoćama u razvoju i drugim oblicima invaliditeta, još se smještaju u institucije zatvorenog tipa. Na takve ustanove nekada se gledalo kao najbolji način brige za ranjivu djecu i odrasle sa različitim potrebama podrške.

Ovaj model zbrinjavanja je nastao iz najboljih namjera, ali je ta praksa bazirana na zastarjelim razmišljanjima – da se osobama čije je mentalno ili fizičko stanje netipično treba pružiti pomoć u okruženju u kome će biti bezbjedni i zaštićeni od “spoljašnjeg svijeta”  jer ne bi mogli da se prilagode takvom okruženju zbog svojih smanjenih sposobnosti.

„Institucije azilnog tipa danas služe same sebi, a ne korisnicima zbog kojih su nastale. Konstantno se postavljaju pitanja šta će biti sa zgradama i šta će biti sa zaposlenicima ovih ustanova. Istovremeno rijetko se postavljaju pitanja šta će biti sa osobama koje su smještene u zavode, šta je sa njihovim pravom na slobodu i kada će biti prekinuta diskriminirajuća praksa segregacije“, kaže Nermin Cocalić, projektni koordinator u organizaciji Sumero.

Iako je BiH potpisala i ratificirala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, prava i potrebe ove populacije su još daleko od toga da budu uključena u legislativu i redovne sisteme.

„Konvencija nalaže da osobe sa invaliditetom imaju pravo na nezavisno življenje i uključenost u zajednicu. Nažalost, mnoge osobe su smještene u zavode zatvorenog tipa i nemaju priliku da žive život dostojan čovjeka“, kazao je Cocalić.

Uslovi gori od zatvora

U BiH postoji šest ustanova za zbrinjavanje u kojima je smješteno 2.000 osoba s intelektualnim i psihičkim poteškoćama, od kojih je 120 maloljetne djece. Prebukiranost ustanova korisnicima onemogućava bilo kakav terapeutski rad.

S druge strane, osobe koje imaju sreću da ostanu u lokalnoj zajednici, obično nakon školovanja ostaju u kući, isključeni iz društvene zajednice, zbog nedostatka servisa koji bi im omogućili aktivniju uključenost i socijalizaciju u društvenu zajednicu.

Prema posljednjem izvještaju Ombudsmana za ljudska prava BiH iz 2009. godine, o stanju u ustanovama za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba kaže se: „Sobe u kojima su smješteni korisnici su, bez obzira na to da li se radi o manjoj ili većoj prostoriji, prepune kreveta, a kreveti su često postavljeni na sprat, tako da se ne može govoriti o standardu od četiri metra kvadratna prostora po osobi, a koji se zahtijeva za osobe koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora. Iz ovoga se može zaključiti da su mentalno invalidne osobe smještene u lošijim uslovima nego što su zatvorenici, koji su počinili krivična djela“.

Zavodi provode deinstitucionalizaciju

U razgovoru sa Sabinom Čajić, glasnogovornicom JU Zavod „Pazarić“ rečeno nam je da oni provode proces deinstitucionalizacije još od 2007. godine uz finansijsku podršku donatora.

„U naselju Ramići, u blizini centralnog dijela Zavoda, u tri kuće, stanuju 24 korisnika. Drugog septembra otvorene su nove tri kuće, te tako stvoreni uvjeti za život još 30 korisnika u lokalnoj zajednici. Zavod je već postavio temelje za izgradnju još jednog objekta sa 10 apartmana gdje će živjeti 20 korisnika. Na taj način mi i u budućnosti planiramo nastaviti proces deinstitucionalizacije“, kazala je Čajić.

Na pitanje da li se i koliko često vrši revizija zdravstvenog stanja štićenika u ustanovama i koliko je osoba uspješno prošlo proces deinstitucionalizacije rečeno nam je da se obratimo nadležnom ministarstvu.

„Ovo ministarstvo nije adekvatan sagovornik kada su posrijedi pitanja koja se odnose na reviziju zdravstvenog stanja korisnika smještenih u ustanove socijalne zaštite“, kazao je Vesko Drljača, ministar federalnog Ministarstva rada i socijalne politike pa je sugerisao da se obratimo nadležnim zdravstvenim ustanovama.

„Ono što sa sigurnošću znam je da većina osoba koje budu smještena u ustanove zatvorenog tipa, tamo ostaju do kraja života. Na osnovu ove činjenice, možemo donijeti mnogo zaključaka. Suština je da se postojeći sistem zbrinjavanja mora transformisati“, kazao je Cocalić.

Zlatan Horo i njegov brat Ismar primjer su uspješnog procesa deinstitucionalizacije.

„U stanu živimo ja, brat Ismar i drugovi Adis i Rasim. U stanu imamo podršku svojih asistentica. Tu sam naučio da kuham, održavam ličnu i higijenu stana. Također sam član grupe za samozastupanje. Tu imamo sastanke na kojima se dogovaramo o nekim temama koje ćemo raditi.

Imamo i Socijalni klub gdje idemo na koncerte, u pozorište, kino, kuglanu, igramo društvene igre… Stoga me je sadašnji život u potpunosti promijenio od prošlog života i želio bih da još u mnogo čemu napredujem“, ispričao je Zlatan Horo.

Cilj je da u što više lokalnih zajednica osobe sa invaliditetom imaju mogućnost biti korisnici usluge stanovanja uz podršku. To predstavlja poseban oblik smještaja do pet korisnika zajedno, uz organiziranu stručnu podršku i pomoć u svrhu zadovoljavanja osnovnih životnih potreba korisnika (socijalnih, radnih, kulturnih, rekreacijskih).

To je proces gdje se mijenja fizička lokacija pružanja ovih usluga, kao i korjenita promjena u pristupu korisnicima.

Ne radi se o izvođenju ljudi iz zgrada koje se zovu „ustanove“, niti o jednostavnoj zamjeni velikih, malim centrima za pružanje socijalne pomoći. Tu je u pitanju promjena fokusa zaštite sa formalnih struktura na ljude i njihove potrebe.

Proces je to kojim će Irfan Kulić, braća Horo i osobe sličnih životnih priča steći i povratiti kontrolu nad svojim životima.

Izvor: Al Jazeera

Deinstitucionalizacija osoba sa intelektualnim teškoćama obaveza Bosne i Hercegovine

1-projekcija-za-srednjoskolce-opt

Trodnevna projekcija višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma “Slobodni“ autora Tomislava Žaje, organizirana je protekle sedmice u organizaciji Saveza SUMERO i Fonda otvoreno društvo BiH. Film prati ljude zatvorene u institucijama za osobe s intelektualnim teškoćama i njihov put u samostalan život, što je jedna od obaveza svih država potpisnica UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Nakon filma, prisutni predstavnici vlasti, institucija socijalne zaštite i nevladinih organizacija otvorili su diskusiju o procesu deinstitucionalizacije, prevencije institucionalizacije, identifikaciji dobre prakse i mogućnostima poboljšanja statusa osoba s intelektualni teškoćama u Bosni i Hercegovini.

Naglašavajući da se prije rada na filmu problematikom osoba sa intelektualnim teškoćama bavio dvadeset godina, autor filma Tomislav Žaja, istakao je da je ovaj proces mnogo bolje rješenje i za državu i za osobe sa intelektualnim teškoćama. “Deinstitucionalizacija je dugotrajan proces, ali vrijedan vremena i resursa. Sa vremenom, ljudima sa intelektualnim teškoćama treba sve manje podrške za samostalni život, a neki od njih su postali omiljeni članovi zajednice. S druge strane, prema istraživanjima, zavodi za osobe sa intelektualnim teškoćama su veoma skupi za državu, a sistem života u lokalnoj zajednici je i do 20% jeftiniji“, rekao je Žaja te dodao da zatvaranje određenih zavoda u Hrvatskoj nije rezultiralo otkazima, već su otvorena i nova radna mjesta.

Kad se počelo gledati šta ovi ljudi mogu, umjesto šta ne mogu, kad se promijenila perspektiva, stvari su krenule na bolje. Nadam se da će se proces deinstitucionalizacije sprovesti do kraja“, dodao je Žaja.

Na području BiH još uvijek preovladava tradicionalno zbrinjavanje osoba s intelektualnim teškoćama u institucijama azilnog tipa. To predstavlja oblik segregacije i getoizacije koji u savremenom svijetu nije prihvaćen, te transformacija klasičnih institucija postaje zahtjevom niza UN-ovih deklaracija i ulazi u područje poštovanja ljudskih prava. U BiH postoji 6 ustanova za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u kojima je smješteno 2000 osoba, od kojih je 120 maloljetne djece.

Savez SUMERO promoviše ljudska prava, zastupanje i samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama, a sve sa ciljem njihovog socijalnog uključivanja kroz razvoj kvalitetnih servisa podrške u lokalnoj zajednici. Trenutno je kroz proces deinstitucionalizacije 50 ljudi započelo život u lokalnim zajednicama širom FBiH.

Film ‘Slobodni’

screen-shot-2016-09-18-at-01_opt

Film ‘Slobodni’ govori o grupi ljudi sa intelektualnim teškoćama koji su proveli desetljeća izolirani, odvedeni daleko od očiju, daleko od srca samo zato što nisu odgovorali dizajnu društva. U emisiji Novi dan na N1, Tomislav Žaja, autor filma, i Haris Haverić, direktor Saveza Sumero govore o filmu i procesu deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim poteškoćama. Emisiju možete pogledati na linku ispod.

http://ba.n1info.com/a112935/Vijesti/Vijesti/Tomislav-Zaje-i-Haris-Haveric-u-Novom-danu.html

Poziv srednjoškolcima i mladima na besplatnu projekciju filma ”Slobodni”

Ovom prilikom Vas pozivamo na projekciju filma ”Slobodni”, koji prati ljude zatvorene u institucijama za osobe s intelektualnim teškoćama i njihov put u slobodu. Nakon izlaska iz institucija ovi ljudi se počinju mijenjati pred našim očima. Promatramo ih dok pokušavaju ostvariti svoje snove – ali ovaj put iz njihove vlastite perspektive. Projekcijom filma, te diskusijom nakon projekcije, želimo potaknuti uključivanje šire društvene zajednice u proces deinstitucionalizacije, koji suštinski znači da će osobe s invaliditetom postati korisnici socijalnih usluga i servisa podrške u zajednici, a ne u institucijama zatvorenog tipa, izolovani i uskraćeni mnogih prava.

DATUM projekcije: srijeda, 14.09.2016. godine

VRIJEME: 13:00 sati

MJESTO: Franjevački međunarodni studentski centar, na adresi Zagrebačka 18, Sarajevo.

Kratku najavu filma možete pogledati ispod:

Al Jazeera Balkans u posjeti Sumero centru

2_opt

Život u lokalnoj zajednici, u odnosu na zbrinjavanje u institucijama zatvorenog tipa, osobama s invaliditetom garantuje puno bolju kvalitetu života, jer oni svojim prisustvom u zajednici i interakcijom sa drugim ljudima direktno doprinose razvoju tolerantnijeg društva. Lokalna zajednica omogućava osobama s invaliditetom da svoje potencijale razvijaju do maksimalnih granica. Deinstitucionalizacija, zapošljavanje osoba s invaliditetom, životne priče naših korisnika, servisi podrške u zajednici, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali sa novinarkom Al Jazeera Balkans, Nerminom Avdukić. Raduje nas činjenica da procesi od značaja za osobe s invaliditetom dobijaju sve više prostora u medijima. Nastavljamo stvarati i pričati pozitivne priče.

Kreativne radionice – nove aktivnosti u Sumero centru

1-opt

U saradnji sa Hobby Art Centrom, u Sumero centru pokrenuta je nova aktivnost – kreativne radionice uz primjenu decoupage i drugih tehnika. Cilj radionoce je edukacija i podrška u integraciji marginaliziranih skupina društva u svakodnevni život.
„Rad sa ovim divnim ljudima, osobama sa invaliditetom, polaznicima radionice, predstavljao je divno iskustvo. Naučili smo nešto i jedni i drugi. Doći ćemo opet“, utisak je Lejle i Sanele, voditeljica radionice ispred Hobby Art Centra.

Aktivnost je organizirala partnerska organizacija ProReha kao dio projekta ”Edukacija i stažiranje osoba s invaliditetom”, koji se implementira uz podršku USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama (USAID/PPMG). Ismeta Čardaković, menadžerica grantova, Aziz Đipa, savjetnik za grantove te Šejla Jakupović, finansijska menadžerica PPMG-a prisustvovali su radionici. Također, gosti iz PPMG-a upoznati su sa sadržajima koje Sumero centar nudi.

Uz fotografije, možete pogledati i kratki video sa radionice klikom na link ispod.

https://www.facebook.com/papparosa/posts/10210143328690553

Korisnici stambene zajednice Sumero u Sarajevu ugostili predstavnike Programa podrške marginaliziranim grupama

DSCN6304_opt

U srijedu, 24. avgusta, Zlatan, Ismar i Rasim ugostili su u svom domu, stambenoj zajednici Sumero u Nedžarićima, predstavnike Programa podrške marginaliziranim grupama (PPMG). Gostima su pričali o svom životu, aktivnostima u kojima učestvuju u lokalnoj zajednici, hobijima, željama i ambicijama. Ismeta Čardaković, menadžerica grantova, Aziz Đipa, savjetnik za grantove, te Šejla Jakupović, finansijska menadžerica PPMG-a su tokom posjete i razgovora sa korisnicima imali priliku upoznati se sa servisima podrške koje Sumero razvija u lokalnim zajednicama. U okviru posjete, održan je i radni sastanak sa predstavnicima projektnog tima Sumero. ”Jačanje procesa deinstitucionalizacije i servisi podrške u lokalnim zajednicama” naziv je projekta koji Savez Sumero implementira u okviru PPMG-a, uz finansijsku podršku USAID-a. Ovaj projekat je dio procesa koji treba pokazati da se kvalitetne, inkluzivne, sveobuhvatne, održive i isplative usluge u zajednici mogu i trebaju razviti kao alternative stacionarnom institucionalnom smještaju. Kroz razvijanje stambenih zajednica, procjenom sposobnosti i potrebne podrške, edukacijom i podizanjem svijesti javnosti o mogućnostima ove populacije, projekat će direktno doprinijeti boljoj poziciji ove populacije, kao i sprečavanju i smanjenju uzroka i posljedica socijalne isključenosti osoba s intelektualnim teškoćama. Projektom će se omogućiti i jačanje kapaciteta organizacija za razvijanje programa usmjerenih na socijalno uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama.

Podrška inkluziji za osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini

slika 2 jucer_opt

Jučer je u prostorijama Sumero centra u Vogošći održan sastanak sa predstavnicima organizacije People in need (predstavništvo Sarajevo), projekt menadžericom Pinek Adrijanom i finansijskim koordinatorom Senkom Nikolić. Povod za sastanak je bila dalja razrada aktivnosti na projektu “Podrška inkluziji za osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini“ koji će se implementirati u periodu od 2016 – 2018 godine.

Uz podršku Češke razvojne agencije, projekat implementira Češka nevladina organizacija People in need, uz saradnju sa USAID-om i partnerima: Savez Sumero, udruženje Zajedno Banja Luka i Udruženje Sunce Mostar.

Pozitivno o intelektualnim teškoćama

3 (1)_opt

Naše aktivnosti nastojimo što bolje predstaviti i učiniti ih vidljivim široj društvenoj javnosti. Budite naša podrška samo jednim klikom na ”Invite friends to like this Page”. Širimo pozitivne vijesti, baš kao što i naš slogan kaže ”Pozitivno o intelektualnim teškoćama”.

Sumero biblioteka za osobe s intelektualnim teškoćama

IMG_4666_opt

Korisnici naših stambenih zajednica itekako su zainteresovani da stiču novo znanje čitajući knjige. Iz takve potrebe nastala je ideja za osnivanjem biblioteke za osobe s intelektualnim teškoćama u Zenici. Trenutno raspolažemo fondom od oko 1.500 knjiga. Cilj je da uz podršku šire lokalne zajednice, institucija i društveno odgovornih kompanija i pojedinaca osobama s intelektualnim teškoćama obezbijedimo adekvatan ambijent za biblioteku, klub čitalaca, edukacije i druženje uz knjigu. Ovakvim aktivnostima radimo na osnaživanju naših korisnika, podižući njihovo znanje, ali i mentalno zdravlje. Ideju ”Sumero biblioteka” osmislio je Klub samozastupnika iz Zenice, u sklopu aktivnosti koje su dio projekta ”Jačanje procesa deinstitucionalizacije i servisi podrške u lokalnim zajednicama”, koji podržava Američka agencija za razvoj i saradnju (USAID).

Page 4 of 9« First...23456...Last »