Predstavnici Lionsa Bosne i Hercegovine posjetili Sumero Centrar za podršku osobama sa invaliditetom

lions_posjeta_sumeru_opt

U subotu 05.10.2016. u sklopu obilježavanja stogodišnjice Lionističkog pokreta – najveće uslužne organizacije na svijetu, članovi Lions Zone Bosne i Hercegovine posjetili su novootvoreni Sumero Centar za podršku osobama s invaliditetom u Vogošći. Ovom prilikom predstavnici Liona koji su  jedan od donatora Centra Sumero, obišli su stanove u kojima borave korisnici u sklopu programa život u lokalnoj zajednici, sale za edukaciju, kao i Centar za profesionalnu rehabilitaciju ProReha, te plastenik u kojem korisnici zajedno sa stručnim osobljem kontinuirano rade na uzgoju ljekovitog bilja i cvijeća.

U svojim dosadašnjem aktivnostima Lions Club International i Lions Zona BIH kontinuirano podržavaju rad i aktivnosti koje provodi Sumero u cilju deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom, gdje posebno mjesto zauzima i projekat izgradnje i opremanja 3 stana u sklopu Sumero centra za podršku osobama s invaliditetom.

Direktor Sumera, Haverić Haris je ovom prilikom prezentirao kako je tekao proces razvoja deinstitucionalizacije kao i izgradnje Centra, te stavio akcenat na postignute rezultate. Zaključio je da ovaj model podrške u lokalnim zajednicama treba biti uzor za nastavak dalje saradnje i humanog modela inkluzije, u odnosu na dosadašnji model izolacije osoba s invaliditetom.

Predsjednik Centra za profesonalnu rehabilitaciju ProReha Vajzović Vedad  prezentirao je aktivnosti ProRehe, te upoznao prisutne sa savremenim principima profesionalne rehabilitacije koje provodi ova organizacija s ciljem integracije osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada.

Svoju životnu priču ispričali su korisnici Horo Zlatan i Kulić Irfan, te kako nakon godina provedenih po domovima i zavodima napokon u sklopu Sumero programa život u lokalnoj zajednici žive život dostojan čovjeka.

Predsjednik Lions Zone Bosne i Hercegovine, prim.dr.Mehmed Kundurović istakao je posvećenost Liona BiH onima kojima je pomoć potrebna, posebno projektima koji za cilj imaju unapređenje života osoba s invaliditetom, kao i drugih marginaliziranih i socijalno isključenih kategorija stanovništva. Posebno je predložena nova inicijativa pod nazivom “100 sati volontiranja za 100 godina Lionizma”

Ovom prilikom poslana je zajednička poruka da osobe s invaliditetom treba da budu ravnopravni članovi društva kroz njihovo uključivanje u sve segmente života u lokalnoj zajednici.

Program “Život u lokalnoj zajednici”

Program ”Život u lokalnoj zajednici” je prije svega pozitivna priča. N1 TV je u proteklom periodu postao prijatelj i istinska podrška pozitivnim procesima koje Savez Sumero implementira širom Bosne i Hercegovine. Prilog o Savezu Sumero u okviru emisije ”Pozitiv” možete pogledati u nastavku (početak priloga od 15:30 min)

Poziv za volontiranje

shutterstock_165696095_opt

Osoba ste vedrog i znatiželjnog duha koja osjeća potrebu da pomogne drugima, da učini dobro za zajednicu u kojoj živi, da promijeni svijet oko sebe i pokaže da on  može biti bolje mjesto za život svih nas. Želite da se priključite timu ljudi koji se trude da svakodnevno olakšaju živote drugih, da nekome izmame osmijeh, nekome umire strah, koji ruše predrasude i koji su spremni na nove ideje i izazove. Sumero je pravo mjesto za Vas!

Ukoliko želite da :

  • Sudjelujete u projektima i aktivnostima Sumera
  • Upoznajete nove ljude i družite se
  • Proširujete svoja iskustva
  • Budete drušveno korisni i da razbijate predrasude
  • Iskažete svoju nesebičnost i humanost
  • Mijenjate sebe i cijeli svijet
  • Dođite u Sumero, pošaljite nam mail, nazovite nas ili jednostavno ispunite prijavu za volontiranje!

Svaki Vaš doprinos je bitan i znači nam!

Preuzmite prijavu ovdje.

Savez SUMERO pokazao da je deinstitucionalizacija moguća

bl5-opt

U PROTEKLE DVIJE GODINE 50 OSOBA SA INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA ZAPOČELO ŽIVOT U LOKALNOJ ZAJEDNICI

(Sarajevo, 28. oktobar 2016) Savez organizacija za podršku osobama s intelektualnim teškoćama FBiH – SUMERO, u protekle je dvije godine omogućio početak samostalnog života u lokalnoj zajednici za 50 osoba sa intelektualnim teškoćama. Kreiranjem platforme koja se nudi svim nivoima vlasti i svim lokalnim zajednicama koje su spremne ući u proces deinstitucionalizacije, SUMERO je razvojem novih servisa podrške za ovu populaciju pokazao primjere dobre prakse koje su do sada implementirane u Sarajevu, Zenici, Jajcu i Bosanskom Petrovcu.

U Bosni i Hercegovini, dugogodišnji zastarjeli sistem institucionalnog zbrinjavanja osoba s intelektuelnim teškoćama doveo je diskriminacije i iskljucivanja ove populacije iz svih segmenata života. Razvoj servisa za podršku i život u lokalnoj zajednici, kao alternativa stacionarnim ustanovama, od ključnog su značaja za postizanje socijalne inkluzije što je i obaveza države prema UN konvenciji o pravima osoba si invaliditetom te je u skladu sa evropskim standardima.

Direktor Saveza SUMERO, Haris Haverić, rekao je da je u Bosni i Hercegovini pokrenut proces deinstitucionalizacije te da je SUMERO pokazao da je proces izvodljiv kroz uspostavu servisa samostalnog stanovanja uz podršku u lokalnim zajednicicama. “Ove sedmice javnost je u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru imala priliku pogledati dokumentarni film Slobodni koji je na pravi način pokazao kako je proces deinstitucionalizacije uspostavljen i kako funkcionira u Republici Hrvatskoj. Mi želimo da država Bosni i Hercegovini odnosno svi njeni nivoi preuzmu odgovornost za proces deinstitucionalizacije i što je obaveza prema UN-ovoj konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom, a radi se o tome da svaka osoba sa intelektualnim teškoćama ima pravo izbora, gdje će, s kim i na koji način živjeti”, naglasio je Haverić te dodao da društvo u BiH mora raditi na tome da osobe s intelektualnim teškoćama i njihove porodice jednako učestvuju u svim aspektima života, da imaju izbor, mogućnost i poštovanje.

Teško je gledati ljude koji se pate ni krivi ni dužni, a koji bi po ustavima i zakonima trebali imati osnovna prava i živjeti kao i svi mi. Istovremeno sam se osjećao lijepo jer sam bio visoko motiviran time da je to priča o kojoj se nije puno govorilo i koja je na neki način tabu tema u svim našim društvima, pa i većem dijelu svijeta. Ako ne progovorimo o nečemu, ako ne vidimo drugoga u potrebi, u problemu, ne možemo ni pomoći. To je motivacija za sve nas, za jednu promjenu društva u jedno bolje i sretnije društvo za sve ljude”, naveo je nakon projekcija autor filma “Slobodni“, Tomislav Žaja.

Nakon projekcija filmova o osobama sa intelektualnim teškoćama u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, upriličene su i diskusije sa publikom što je bila prilika za razmjenu informacija, mišljenja i uspostavljanje socijalnog dijaloga između predstavnika vlasti i nevladinih organizacija, kao i drugih interesnih strana o procesu deinstitucionalizacije, prevencije institucionalizacije, identifikaciji dobre prakse i mogućnostima poboljšanja statusa osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini.

Savez SUMERO nastavit će raditi na promociji ljudskih prava, zastupanju i samozastupanju osoba sa intelektualnim teškoćama, a sve sa ciljem njihovog što većeg socijalnog uključivanja.

U Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci projekcije filma “Slobodni” o osobama sa invaliditetom

b_161024104_opt

Projekcije višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma “Slobodni“, autora Tomislava Žaje, će biti prikazivane ove sedmice u Banjoj Luci (25. oktobar Panevropski univerzitet Aperion u 11:30h), Sarajevu (26. oktobar Kinoteka BiH u 12:00h) i Mostaru (27. oktobar Hotel Mostar).

Film prati ljude zatvorene u institucijama za osobe s intelektualnim teškoćama i njihov put u samostalan život, što je jedna od obaveza svih država potpisnica UN- ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, a nakon projekcija održat će se i diskusije na temu deinstitucionalizacije i mogućnostima poboljšanja statusa osoba s intelektualnim teškoćama u Bosni i Hercegovini.

“Projekcija filma ‘Slobodni’ nije klasična filmska prezentacija. Radi se o ispovijestima kojima je cilj pokazati ljudskost osoba sa invaliditetom koji na delikatan način promatraju sebe i život koji žive, te se hrabro suočavaju sa važnim pitanjima. Zauzvrat, od publike se očekuje da se aktivno uključi u proces diskusije i da se osobe s invaliditetom prepoznaju kao bitan dio društva i procesa deinstitucionalizacije u Bosni i Hercegovini.

Naglašavajući da je aktivno uključivanje vlasti, lokalne zajednice, nevladinih organizacija i drugih interesnih skupina u proces deinstitucionalizacije dugoročni cilj ovih aktivnosti, direktor Saveza SUMERO, Haris Haverić istakao je da je veoma značajno da istoimeni proces zaživi i pronađe svoje mjesto u Bosni i Hercegovini.

Dokumentarni film “Slobodni” do sada je prikazan na festivalima u Los Angelesu, New Yorku, Torontu, Lisabonu, Veneciji i Kanu, a nagradu za najbolji dugometražni dokumentarac osvojio je na filmskoj sedmici u Veneciji, Filmskom Arthouse festivalu u Hong Kongu te na Top Indie Film Awards.

Projekcije će biti implementirane u organizaciji Saveza organizacija za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama FBiH – SUMERO te uz podršku Fonda otvoreno
društvo BiH.

Savez sumero provjereni partner u promovisanju prava osoba sa intelektualnim teškoćama

%d9%a2%d9%a0%d9%a1%d9%a6%d9%a1%d9%a0%d9%a0%d9%a5%d9%a1%d9%a2%d9%a2%d9%a7%d9%a3%d9%a7_img_0553-opt

“Sajam stvaralaštva“ Saveza organizacija za pomoć osobama za intelektualnim teškoćama FBiH – SUMERO, održan je danas u Bosanskom kulturnom u okviru programa Dječije nedjelje Kantona Sarajevo. Ovom prilikom održane su edukativne i dramske radionice te izložba ručnih radova djece sa intelektualnim teškoćama, a sve aktivnosti imale su za cilj promociju inkluzije i ljudskih prava te informisanje djece i roditelja o osobama sa intelektualnim teškoćama i njihovim mogućnostima.

Danas su djeca sa intelektualnim teškoćama, djeca iz cijelog kantona, roditelji i svi drugi prijatelji koji su posjetili Dječiju nedjelju i Sajam stvaralaštva uživali u druženju i stvaranju novih kreativnih ideja ali prije svega stvaranju novih socijalnih vrijednosti. Sumero će u saradnji sa Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo pokušati da ovu pozitivnu energiju iskoriste u narednim procesima promjena sistema kako ova djeca i omladina ne bi postali “zatvorenici sistema“ koji ih diskriminira i isključuje, već da omogućimo socijalnu inkluziju u Kantonu Sarajevo u punom smislu te riječi“, istakao je direktor Saveza SUMERO, Haris Haverić.

Naglašavajući da Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo nevladine organizacije koje okupljaju djecu i osobe sa invaliditetom smatra ravnopravnim partnerima i uključuje ih u procese odlučivanja, ministrica Amela Dautbegović navela je da je i ova aktivnost primjer dobre prakse zajedničkog djelovanja. “Saradnjom sa Savezom SUMERO smatramo da je napravljen najznačajniji iskorak po pitanju mijenjanja zastarjelog oblika zbrinjavanja osoba sa invaliditetom u Ustanove socijalne zaštite,  a započeli smo i procese na razvijanju novih humanijih oblika u zbrinjavanja ovih osoba kroz stanovanje u lokalnim zajednicama na području Kantona Sarajevo“, rekla je Dautbegovićeva te dodala da se ovom, ali i ostalim aktivnostima radi na tome kako bi osobe sa intelektualnim teškoćama dobile zaštitu koju im garantuju brojni međunarodni i domaći dokumenti vezani za poštivanje ljudskih prava.

Jedni od učesnika dramske radionice bili su i učenici i učenice iz SOS Dječijih sela BiH, a njihova učiteljica, Hiba Topčić, rekla je da su ovakvi i slični projekti jako bitni kako bi se djeca i javnost senzibilizirali i edukovali o osobama sa intelektualnim teškoćama. “Veoma je bitno da se sva djeca spoje i da se zajedno igraju i uče jer oni imaju istu energiju. U svojoj porodici imam nekoliko osoba sa intelektualnim teškoćama i znam koliko je bitno da se oni uključe u svakodnevnicu našeg društva“, navela je Topčićeva.

U Bosni i Hercegovini, djeca i općenito osobe sa invaliditetom izložene su diskriminaciji i predrasudama. Iako je inkluzija uveliko zakoračila u mnoge škole i organizacije, djeca i odrasli sa invaliditetom još uvijek se susreću sa neprihvatanjem društva i zbog toga su često socijalno isključeni i izolirani. Trenutno se u Bosni i Hercegovini ne pružaju kvalitetne usluge koje bi za cilj imale povećanje sposobnosti djece i osoba s invaliditetom kada je u pitanju kultura ili njihov povećan angažman za rad i afirmaciju.

U Dječijoj nedjelji KS koju organizuje Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, učestvovat će 30 udruženja osoba s invaliditetom, ustanova  iz oblasti socijalne i dječije zaštite, predškolskih i školskih ustanova, kulturnih institucija i nevladinih organizacija. Ukupno će se realizirati 123 edukativne, inkluzivno – zabavne, kulturno – umjetničke i sportske aktivnosti kroz koje koje će sva djeca na kreativan način iskazati svoje vještine i sposobnosti.

Savez organizacija za podršku osobama s intelektualnim teškoćama FBiH – SUMERO, promoviše ljudska prava, zastupanje i samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama sa ciljem njihovog socijalnog uključivanja kroz razvoj kvalitetnih servisa podrške u lokalnoj zajednici.

”Briga o sebi i sindrom pregorijevanja” – novi ciklus edukacije za asistente u stambenim zajednicama Sumero u Zenici

1-opt-1

U saradnji sa JU Centar za mentalno zdravlje Zenica,  započeo je ciklus edukativnih radionica koje za cilj imaju jačanje kapaciteta asistenata stambenih zajednica Sumero u stresnim situacijama.  Profesionalno pregorijevanje je izazov koji može ostaviti ozbiljne posljedice na pojedinca, ali rješenja postoje. Asistenti stambenih zajednica Sumero u Zenici narednih sedmica prisustvovat će ciklusu radionica koje vode doc. dr. Halima Hadžikapetanović, spec. psihijatar i Mr. sc. Tajib Babić, dipl. Psiholog, ispred Centra za mentalno zdravlje Zenica.

Prva radionica organizirana je u prelijepom ambijentu stambene zajednice Sumero u Nemili. Savez Sumero implementira ovu aktivnost u okviru svog jednogodišnjeg projekta  ”Jačanje procesa deinstitucionalizacije i servisi podrške u lokalnim zajednicama”, koji podržava Američka agencija za razvoj i saradnju (USAID).

Ovaj projekat je dio procesa koji treba pokazati da se kvalitetne, inkluzivne, sveobuhvatne, održive i isplative usluge u zajednici mogu i trebaju razviti kao alternative stacionarnom institucionalnom smještaju.

Štićenici u lošijim uslovima od zatvorenika

Osobe sa intelektualnim poteškoćama, uz pomoć organizacije Sumero, bore se za bolji život i socijalnu uključenost.

kulic_irfan_main_opt

„Nakon majčine smrti, sa 12 godina postao sam štićenik Zavoda u Zenici. Godinu poslije bivam prebačen u sličnu ustanovu u Sarajevu. Nakon završene osnovne škole odlazim u hraniteljsku porodicu, koja me prihvata samo zbog novca. Postajem agresivan, konzumiram alkohol i travu, pravim probleme i sve to odvedi me u Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić. Boravio sam u skučenoj, zagušljivoj sobi sa još 20 osoba i doživio da mi uposlenici govore kako sam osoba nesposobna za samostalan život“, priča Irfan Kulić.

Kulić danas živi u stambenoj zajednici u Sarajevu, štićenik je ustanove Sumero koja je lider procesa deinstitucionalizacije u BiH.

„Jednog dana upoznao sam ljude koji su mi istinski željeli pomoći, a to su dokazali svojim trudom i zalaganjem kada su me izvadili iz Zavoda i našli mi adekvatan smještaj. Počeo sam se vraćati na pravi put i osjećati se dijelom lokalne zajednice. Mojim napretkom pokazao sam sebi i ljudima koji su mi pružili podršku da mogu i zaslužujem mnogo više“, nastavlja Kulić.

Uključen je u projekat „Život u lokalnoj zajednici“. Uz pomoć asistenata iz Sumera dobio je priliku da živi u stanu i radi u restoranu kao pizza majstor.

„Po prvi put nakon gubitka majke osjećam da imam istinski svoj dom. Danas živim život kakav zaslužujem i svjestan sam svojih mogućnosti. Kao i svi, zaslužujem da budem ravnopravan član lokalne zajednice“, kazao je Kulić.

U BiH osobe poput Kulića, sa intelektualnim poteškoćama u razvoju i drugim oblicima invaliditeta, još se smještaju u institucije zatvorenog tipa. Na takve ustanove nekada se gledalo kao najbolji način brige za ranjivu djecu i odrasle sa različitim potrebama podrške.

Ovaj model zbrinjavanja je nastao iz najboljih namjera, ali je ta praksa bazirana na zastarjelim razmišljanjima – da se osobama čije je mentalno ili fizičko stanje netipično treba pružiti pomoć u okruženju u kome će biti bezbjedni i zaštićeni od “spoljašnjeg svijeta”  jer ne bi mogli da se prilagode takvom okruženju zbog svojih smanjenih sposobnosti.

„Institucije azilnog tipa danas služe same sebi, a ne korisnicima zbog kojih su nastale. Konstantno se postavljaju pitanja šta će biti sa zgradama i šta će biti sa zaposlenicima ovih ustanova. Istovremeno rijetko se postavljaju pitanja šta će biti sa osobama koje su smještene u zavode, šta je sa njihovim pravom na slobodu i kada će biti prekinuta diskriminirajuća praksa segregacije“, kaže Nermin Cocalić, projektni koordinator u organizaciji Sumero.

Iako je BiH potpisala i ratificirala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, prava i potrebe ove populacije su još daleko od toga da budu uključena u legislativu i redovne sisteme.

„Konvencija nalaže da osobe sa invaliditetom imaju pravo na nezavisno življenje i uključenost u zajednicu. Nažalost, mnoge osobe su smještene u zavode zatvorenog tipa i nemaju priliku da žive život dostojan čovjeka“, kazao je Cocalić.

Uslovi gori od zatvora

U BiH postoji šest ustanova za zbrinjavanje u kojima je smješteno 2.000 osoba s intelektualnim i psihičkim poteškoćama, od kojih je 120 maloljetne djece. Prebukiranost ustanova korisnicima onemogućava bilo kakav terapeutski rad.

S druge strane, osobe koje imaju sreću da ostanu u lokalnoj zajednici, obično nakon školovanja ostaju u kući, isključeni iz društvene zajednice, zbog nedostatka servisa koji bi im omogućili aktivniju uključenost i socijalizaciju u društvenu zajednicu.

Prema posljednjem izvještaju Ombudsmana za ljudska prava BiH iz 2009. godine, o stanju u ustanovama za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba kaže se: „Sobe u kojima su smješteni korisnici su, bez obzira na to da li se radi o manjoj ili većoj prostoriji, prepune kreveta, a kreveti su često postavljeni na sprat, tako da se ne može govoriti o standardu od četiri metra kvadratna prostora po osobi, a koji se zahtijeva za osobe koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora. Iz ovoga se može zaključiti da su mentalno invalidne osobe smještene u lošijim uslovima nego što su zatvorenici, koji su počinili krivična djela“.

Zavodi provode deinstitucionalizaciju

U razgovoru sa Sabinom Čajić, glasnogovornicom JU Zavod „Pazarić“ rečeno nam je da oni provode proces deinstitucionalizacije još od 2007. godine uz finansijsku podršku donatora.

„U naselju Ramići, u blizini centralnog dijela Zavoda, u tri kuće, stanuju 24 korisnika. Drugog septembra otvorene su nove tri kuće, te tako stvoreni uvjeti za život još 30 korisnika u lokalnoj zajednici. Zavod je već postavio temelje za izgradnju još jednog objekta sa 10 apartmana gdje će živjeti 20 korisnika. Na taj način mi i u budućnosti planiramo nastaviti proces deinstitucionalizacije“, kazala je Čajić.

Na pitanje da li se i koliko često vrši revizija zdravstvenog stanja štićenika u ustanovama i koliko je osoba uspješno prošlo proces deinstitucionalizacije rečeno nam je da se obratimo nadležnom ministarstvu.

„Ovo ministarstvo nije adekvatan sagovornik kada su posrijedi pitanja koja se odnose na reviziju zdravstvenog stanja korisnika smještenih u ustanove socijalne zaštite“, kazao je Vesko Drljača, ministar federalnog Ministarstva rada i socijalne politike pa je sugerisao da se obratimo nadležnim zdravstvenim ustanovama.

„Ono što sa sigurnošću znam je da većina osoba koje budu smještena u ustanove zatvorenog tipa, tamo ostaju do kraja života. Na osnovu ove činjenice, možemo donijeti mnogo zaključaka. Suština je da se postojeći sistem zbrinjavanja mora transformisati“, kazao je Cocalić.

Zlatan Horo i njegov brat Ismar primjer su uspješnog procesa deinstitucionalizacije.

„U stanu živimo ja, brat Ismar i drugovi Adis i Rasim. U stanu imamo podršku svojih asistentica. Tu sam naučio da kuham, održavam ličnu i higijenu stana. Također sam član grupe za samozastupanje. Tu imamo sastanke na kojima se dogovaramo o nekim temama koje ćemo raditi.

Imamo i Socijalni klub gdje idemo na koncerte, u pozorište, kino, kuglanu, igramo društvene igre… Stoga me je sadašnji život u potpunosti promijenio od prošlog života i želio bih da još u mnogo čemu napredujem“, ispričao je Zlatan Horo.

Cilj je da u što više lokalnih zajednica osobe sa invaliditetom imaju mogućnost biti korisnici usluge stanovanja uz podršku. To predstavlja poseban oblik smještaja do pet korisnika zajedno, uz organiziranu stručnu podršku i pomoć u svrhu zadovoljavanja osnovnih životnih potreba korisnika (socijalnih, radnih, kulturnih, rekreacijskih).

To je proces gdje se mijenja fizička lokacija pružanja ovih usluga, kao i korjenita promjena u pristupu korisnicima.

Ne radi se o izvođenju ljudi iz zgrada koje se zovu „ustanove“, niti o jednostavnoj zamjeni velikih, malim centrima za pružanje socijalne pomoći. Tu je u pitanju promjena fokusa zaštite sa formalnih struktura na ljude i njihove potrebe.

Proces je to kojim će Irfan Kulić, braća Horo i osobe sličnih životnih priča steći i povratiti kontrolu nad svojim životima.

Izvor: Al Jazeera

Deinstitucionalizacija osoba sa intelektualnim teškoćama obaveza Bosne i Hercegovine

1-projekcija-za-srednjoskolce-opt

Trodnevna projekcija višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma “Slobodni“ autora Tomislava Žaje, organizirana je protekle sedmice u organizaciji Saveza SUMERO i Fonda otvoreno društvo BiH. Film prati ljude zatvorene u institucijama za osobe s intelektualnim teškoćama i njihov put u samostalan život, što je jedna od obaveza svih država potpisnica UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Nakon filma, prisutni predstavnici vlasti, institucija socijalne zaštite i nevladinih organizacija otvorili su diskusiju o procesu deinstitucionalizacije, prevencije institucionalizacije, identifikaciji dobre prakse i mogućnostima poboljšanja statusa osoba s intelektualni teškoćama u Bosni i Hercegovini.

Naglašavajući da se prije rada na filmu problematikom osoba sa intelektualnim teškoćama bavio dvadeset godina, autor filma Tomislav Žaja, istakao je da je ovaj proces mnogo bolje rješenje i za državu i za osobe sa intelektualnim teškoćama. “Deinstitucionalizacija je dugotrajan proces, ali vrijedan vremena i resursa. Sa vremenom, ljudima sa intelektualnim teškoćama treba sve manje podrške za samostalni život, a neki od njih su postali omiljeni članovi zajednice. S druge strane, prema istraživanjima, zavodi za osobe sa intelektualnim teškoćama su veoma skupi za državu, a sistem života u lokalnoj zajednici je i do 20% jeftiniji“, rekao je Žaja te dodao da zatvaranje određenih zavoda u Hrvatskoj nije rezultiralo otkazima, već su otvorena i nova radna mjesta.

Kad se počelo gledati šta ovi ljudi mogu, umjesto šta ne mogu, kad se promijenila perspektiva, stvari su krenule na bolje. Nadam se da će se proces deinstitucionalizacije sprovesti do kraja“, dodao je Žaja.

Na području BiH još uvijek preovladava tradicionalno zbrinjavanje osoba s intelektualnim teškoćama u institucijama azilnog tipa. To predstavlja oblik segregacije i getoizacije koji u savremenom svijetu nije prihvaćen, te transformacija klasičnih institucija postaje zahtjevom niza UN-ovih deklaracija i ulazi u područje poštovanja ljudskih prava. U BiH postoji 6 ustanova za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u kojima je smješteno 2000 osoba, od kojih je 120 maloljetne djece.

Savez SUMERO promoviše ljudska prava, zastupanje i samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama, a sve sa ciljem njihovog socijalnog uključivanja kroz razvoj kvalitetnih servisa podrške u lokalnoj zajednici. Trenutno je kroz proces deinstitucionalizacije 50 ljudi započelo život u lokalnim zajednicama širom FBiH.

Film ‘Slobodni’

screen-shot-2016-09-18-at-01_opt

Film ‘Slobodni’ govori o grupi ljudi sa intelektualnim teškoćama koji su proveli desetljeća izolirani, odvedeni daleko od očiju, daleko od srca samo zato što nisu odgovorali dizajnu društva. U emisiji Novi dan na N1, Tomislav Žaja, autor filma, i Haris Haverić, direktor Saveza Sumero govore o filmu i procesu deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim poteškoćama. Emisiju možete pogledati na linku ispod.

http://ba.n1info.com/a112935/Vijesti/Vijesti/Tomislav-Zaje-i-Haris-Haveric-u-Novom-danu.html

Page 3 of 912345...Last »